Literarni kutak

"Da, treba zaista biti građaninom svijeta, odlučan, hrabar i u vremenu kada je materijalno zamalo sve, uvjeravati ljude u moć duha, literature i knjige, vjerovati u kulturu." (Ljubo R. Weiss) KNJIGE

Na brojnim literarnim podstranicama (na dnu stranice) pronađite tekst koji vas interesira - bilo prozni, poetski ili dramski - a napisao ga je vaš vršnjak! Pročitajte prvu objavljenu Zbirku pjesama učenika Prve gimnazije, zatim Dnevnik jedne prvogimnazijalke, a u nastavcima čitajte tinejdžerski roman "NORA FORA" kojemu je autor(ica) naš(a) učenik(ca). Tko je to? (Saznat ćete na koncu objavljivanja romana.)
Koje se najistaknutije hrvatske kulturne institucije koje se bave lijepom knjigom i književnošću, tko je dobio velika književna priznanja i nagrade, saznajte na donjim književnim podstranicama, a možete sudjelovati i na nekome književnom natječaju.

"Knjiga koja želi trajati je ona koja se može čitati na različite načine. U svakom slučaju treba omogućiti različito, promjenjivo čitanje. 
Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način." (Jorge L. Borges) Je li na redu spaljivanje knjiga?, Jesmo li što naučili od Noći knjige?

Upoznajte "Pisce na mreži" i jednako tako dobre pisce izvan mreže, a što je kratka priča i kako napisati kratku priču, naučit će vas 
Miroslav Mićanović. Nobelovka Nadine Gordimer tvrdi da kratka priča treba 'ostaviti goruću rupu u stranici'.
Cortázar je rekao kako kratka priča pobjeđuje nokautom, a roman na bodove. 
„S istinskom smo poezijom uvijek na početku.“ (Krešimir Bagić)
"Pjesnici su nepriznati zakonodavci svijeta", tvrdio je Percy Bysshe Shelley. „S istinskom smo poezijom uvijek na početku.“, Krešimir Bagić. 
Pogledajte izbor iz pjesničkih antologija i blogova:
Antologiju suvremenoga hrvatskog pjesništva priredio je Miroslav Mićanović, a uredio dr. sc. Krešimir Bagić u izdanju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zagrebačke slavističke škole 2006. godine, a od 2008. čitajte ju i u elektroničkom izdanju. 
Internetsku antologiju hrvatske ljubavne lirike 19. i 20. stoljeća priredila je Ana Horvat uz potporu Društva hrvatskih književnika i Knjižnica grada Zagreba. Pjesnici Ane Horvat. Blog gospodina Ivanšića (Ivana iz Gradišća) "Malo nas je, al’ nas ima!" "Ljubav je pjesma" 
  • Hrvatska ratna poezija 1991.-1992. urednika Božidara Petrača. 
  • Antologiju hrvatske ratne drame (1991.-1995.) i Antologiju hrvatske poratne drame (1996.-2011.) priredila je prof. dr. sc. Sanja Nikčević. 
    Afirmativne drame o vremenu u kojemu se se autori „usudili pisati o onome što osjećaju i vide oko sebe
    Prikaz 1, Prikaz 2, Prikaz 1, Prikaz 2, Knjigozori     Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu (1990. – 2016.) Prikaz
  • Antologiju hrvatske novele priredio je akademik Krešimir Nemec.
  • Antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele (1976.-2006.) "Ad astra" priredili su Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak. Prikaz knjige
  • Antologiju novih hrvatskih prozaika "Bez vrata, bez kucanja" uredili su Robert Perišić i Andrea Milanko. 
  • Hrvatska traumatska proza na prijelazu 20. i 21. stoljeća dr. sc. Dubravke Oraić-Tolić
  • Uvod u hrvatsku kratku priču napisala je dr. sc. Helena Sablić Tomić. 
Kratka priča vrlo je popularan književni diskurs. Kratka priča oznaka je za otvoreni prozni iskaz koji kroz zapis o fragmentu iz svakodnevice upućuje na stanje unutar njega, ostvarujući pri tome formalnu i stilsku ekonomičnost.
Festival "Kratka priča je ženskog roda" povodom rođendana Marije Jurić Zagorke i ususret Međunarodnom danu žena. Festival
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________

KNJIŽEVNE PREPORUKE - Zoran Ferić: "Kalendar Maja" (roman godine 2012. u Hrvatskoj - najnagrađivanija knjiga godine) Zoran Ferić 
                                        - Jo Nesbo: "Šišmiš" (najprodavaniji prijevod 2012. u Hrvatskoj - prvo izdanje rasprodano u tri tjedna)
                                                            Saznajte sve o ovome popularnom norveškom autoru izuzetno zanimljivoga životopisa!

"Život poprima smisao jedino Ljubavlju. To znači: što smo sposobniji ljubiti i davati se, to će nam smisleniji biti život... 
Zlo nastaje uvijek tamo gdje ljubav ne dostaje..." (Hermann Hesse)

NADA MIHELČIĆ O PISANJU: Ne postoji neko posebno vrijeme u danu ili u kalendaru kad se laćam pisanja. Pišem kad nakon poslovnih i privatnih obveza ili razonode imam vremena. Za razliku od uvriježenog mišljenja o tome kako bi se pisci trebali baviti isključivo pisanjem, smatram kako pisanje ne smije biti profesija. To je jedini način da se izbjegne očajna situacija kada danas sjedneš i moraš nešto napisati jer za dva mjeseca nećeš moći platiti režije ili ratu kredita.

NADA MIHELČIĆ O ČITANJU: Čitala sam mnogo. Bila sam pravi stroj za gutanje knjiga i lakše mi je navesti koje nisam htjela čitati nego one koje sam gutala. Nisam voljela samo one knjige iz obvezne školske lektire. Jer dok sam dragovoljno čitajući Hemingwaya i ostale iz te škvadre, putovala svijetom iz avanture u avanturu, lektira me je gurala u neke opskurne ambijente i među likove koji mi se, gotovo bez iznimke, nisu dopadali. To me činilo duboko nesretnom, jer sam se osjećala kao laboratorijski štakor ubačen u labirint: ili ću dospjeti točno tamo gdje me oni žele vidjeti, ili ću lupati glavom o zid sve dok ne popustim. Sve drugo sam čitala s onom mojom nadaleko poznatom "proturječnošću", istovremeno čitajući knjige o Divljem zapadu Karla Maya zaljubila sam se preko ušiju u Jesenjina, postupno upoznavala Ameriku vođena simpatičnim lijenčinama Johna Steinbacka, W. Faulknera, i meni zanimljivim djelima T. Dreissera, po dvadeset puta čitala cijeli opus Remarka, a nešto kasnije me je J. P. Sartre vodio u posve nepoznato, P. Back me vodila u Kinu, Tagore u Indiju, a A. Camus me odveo do sjeverne Afrike i do mene same... Mogla bih nabrojiti još mnoge, no važnije je reći kako sam u tinejdžerskim godinama pročitala sve knjige poezije koje su mi došle pod ruku i posve dragovoljno učila napamet stotinjak pjesama. Najdraže? Mislim kako mi je tada bila najdraža cijela francuska ekipa na čelu s J. Prevertom.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________
 
2018. proglašena je Europskom godinom kulturne baštine. EU kulturna baština, Programi, Europska godina
           Godina Troje, kojom se obilježava 20. obljetnica njezina uvrštavanja na UNESCO-vu listu svjetske baštine. Program, Zagreb slavi Troju
           Ovidijeva godina (dvijetisućita obljetnica smrti)           
2017. godina kulture Hrvatska - Austrija "Zajedno u kulturi", "Hrvatski umjetnici u Beču", "Gradiščanska riječ" i 400. obljetnica smrti Fausta Vrančića
2016. godina Shakespearea (400. obljetnica smrti - kraj renesanse) Shakespeare Lives, Veliki romani
2015. Hrvatska kulturne zaklada proglasila je godinu književnika i preporoditelja grofa Janka Draškovića i skladatelja Jakova Gotovca HKZ
           Opća skupštine UN-a proglasila je 2015. godinu Međunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. (Ono si što čitaš!)
2014. UNESCO potvrdio četiri hrvatske obljetnice: A. G. Matoš, Ivan Mažuranić, J. J. Strossmayer i Faust Vrančić Matoš, Vrančić
2013. proglašena je godinom Šegrta Hlapića - 100 godina od objavljivanja prvoga izdanja romana Ivane Brlić-Mažuranić Bez izmjena i
          godinom braće Grimm - 200 godina od izdavanja prve knjige bajki. Grimm, Braća Grimm


Ambiciozna novogodišnja odluka - svakoga dana pročitati po jednu knjigu! Pročitao 366 knjiga u godinu dana

Jeste li znali? Godine 1961. Ivo Andrić s romanom "Na Drini ćuprija" pobijedio je J. R. R. Tolkiena u utrci za Nobelovu nagradu, koji je otpisan zato što "Gospodar prstenova" 'ni u kojem pogledu nije zadovoljio kriterije pripovijedanja koji inače krase kvalitetnu literaturu', stajalo je u objašnjenju. No, Tolkienove knjige, posebno 'Gospodar prstenova' i 'Hobit', sadrže brojne opise hrane i recepte koje su uvijek intrigirali čitatelje.
Na Facebook stranici Vlade Republike Hrvatske 17. studenoga 2012. osvanula je pjesma koja je dirnula mnoge i u kratko vrijeme postala pravi hit. Riječ je o pjesmi domoljubne tematike, a njezin je autor Mislav Kontić. Kako je napisao, njegova je želja bila skupiti 150 lajkova nakon čega bi pjesmu uglazbio i postavio ju na YouTube. No, u nešto više od deset sati nakon objave njegova pjesma skupila je preko sedam tisuća lajkova pa bismo uskoro mogli čuti i njezinu uglazbljenu verziju. "Čuvaj moju Hrvatsku jer najviše ju volim!", Video