ART(O)GLASNA PLOČA

Svakoga mjeseca donosimo pregled raznovrsnih kulturnih i umjetničkih događanja u Zagrebu. Na mjesečnim podstranicama (donji linkovi) pronađite neku kazališnu predstavu, koncert, izložbu, tribinu ili promociju knjige koju biste voljeli čuti, vidjeti, poslušati...

„Poezija je laboratorij jezika, a jezik je nukleus nacionalnog identiteta" (Sonja Zubović)

Gledajte dolje, ali pazite da ne idete maleni ispod zvijezda! :-)

Ako ste prošetali Štrosom, kušali sladoled u Vinceku, vidjeli katedralu, provozali se uspinjačom, preplašili točno u podne... što vam još preostaje? Provjerite, izaberite, uživajte u kulturnim događanjima koja morate vidjeti! Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnu, artističku planinu. Ta druga planina – to je Miroslav Krleža!

"Da, treba zaista biti građaninom svijeta, odlučan, hrabar i u vremenu kada je materijalno zamalo sve, uvjeravati ljude u moć duha, literature i knjige, vjerovati u kulturu." (Ljubo R. Weiss)

„To je grad bez kojeg se ne može, kao što je teško u njemu biti, grad koji se u nama, na daljinu, otvara poput nostalgične rane, ali i grad u kojem se sanja o bijegu.“ (Veselko Tenžera)

Ne propustite još u Zagrebu! News magazini o izvedbenim umjetnostima s rasporedom, sadržajem i preporukama svih izvedbi...

- Digitalizirana zagrebačka baština, Zg-magazin
  KVIZ o hrvatskoj kulturi i baštini (NSK u Zagrebu)
- Popis knjižnica u KGZ-u koje primaju donacije
- Muzej grada Zagreba, Muzej selfija i uspomena, Muzej kravate
  Kazalište.hr, Teatar.hr, HNK, Teatar Gavran, Planet Art
- Podcast "Beli Zagreb grad", Dobrodošli u Zagreb!, Moj Zagreb.info
  Srpanjska „razglednica“ Zagreba
- Zašto volim Zagreb, Zagreb, tak imam te rad, Zagreb u pričama i predajama
  Priče iz zagrebnog života, PRIRUČNIK PURGERSKOG GOVORA
- Zagreb kakav je nekoć bio, Iz sebe se može izvlačiti najbolje
  Zagreb naš svagdanji, Zašto Zagreb ne voli matematičare?, "Zagrebe, oprosti!"
- Guardian - insajderski vodič kroz Zagreb, Najdosadniji grad u Europi
  'Solidarna mapa' - putokazi prema pružateljima usluga u zajednici
- Grad kao umjetničko djelo, Kreativna gradska četvrt, "Ti si Petar, Stijena"
  Roman o Zagrebu 'Privremeno neuporabljivo', Zagreb u obračunu s grafitima
- Pravo na profesiju - Zašto su domaći književni autori, prevoditelji i lektori potplaćeni i nerijetko neplaćeni? Književni Božić, Sretna Nova godina

»Ne slažem se s onim što govorite, ali učinit ću sve da to možete reći« (Voltaire)

Pregled događanja i projekata vezanih uz život i rad Prve gimnazije

- Počeci hrvatske pismenosti - prezentacija povodom posjeta profesora iz Latvije (Riga u Latviji - kulturna prijestolnica Europe 2014. godine)
- Hrvatska znanost i umjetnost - brošura povodom posjeta profesora iz Latvije (na engleskom jeziku)
- Makedonija - brošura povodom posjeta Gimnazije sv. Klimenta Ohridskoga iz Makedonije
- Portali za učenje
- "Deutsche Seiten" - portal za učenje njemačkoga jezika (i više od toga)

2024. U Hrvatskoj je proglašena Godina Marka Marulića povodom 500. obljetnice smrti
2023. U Hrvatskoj je proglašena Godina Miljenka Smoje povodom stote obljetnice rođenja
2022. proglašena je Europskom godinom mladih
2020. proglašena je Europskom godinom čitanja
2018. proglašena je Europskom godinom kulturne baštine i Branimirovom godinom
EU kulturna baština, Zagreb slavi Troju, Branimir
2017. navršava se 400. obljetnica smrti Fausta Vrančića, hrvatskog polihistora, izumitelja, leksikografa, diplomata i biskupa. Vrančić
2016. U Hrvatskoj je proglašena godinom Nikole Šubića Zrinskog u povodu 450. obljetnice Bitke kod Sigeta. Zrin, Szigetvar, Zrinski, Karnarutić
2015. Hrvatska kulturne zaklada proglasila je godinu književnika i preporoditelja grofa Janka Draškovića i skladatelja Jakova Gotovca
2014. UNESCO je potvrdio četiri hrvatske obljetnice - A. G. Matoš, Ivan Mažuranić, J. J. Strossmayer i Faust Vrančić Matoš, Vrančić
2013. godinu Hrvatska kulturna zaklada proglasila je godinom hrvatskoga kipara Ivana Meštrovića. "Sjedeći Mojsije"
2013. proglašena je godinom šegrta Hlapića (100 godina od prvoga izdanja romana Ivane Brlić- Mažuranić) i godinom braće Grimm (200 godina od izdavanja prve knjige bajki)
Hlapić, Bez izmjena, IBM, Grimm

10 najboljih portala za kulturu i suvremenu umjetnost u svijetu
FestivalFinder.eu - nova on-line tražilica pomoću koje publika diljem svijeta lako, jednostavno i besplatno može otkriti sve umjetničke festivale raznih tematika, od glazbe do kazališta, od ulične umjetnosti do plesa i literature… u 45 zemalja Europe

Europska prijestolnica kulture 2024. je austrijska regija Salzkammergut, a druge dvije europske prijestolnice kulture su Tartu (Estonija) i Bodo (Norveška).
Europska prijestolnica kulture 2023. godine je Veszprém (Mađarska).
Europska prijestolnica kulture 2022. godine je Esch (Luksemburg).
Koronavirus-Komisija predložila je produljenje razdoblja za Europske prijestolnice kulture i izmjenu godine u kojoj će Novi Sad (Srbija) biti Europska prijestolnica kulture s 2021. na 2022. godinu, a Temišvar (Rumunjska) i Elefsina (Grčka) s 2022. na 2023.
Europske prijestolnice kulture 2021. godine su Temišvar (Rumunjska), Eleusina (Grčka) i Novi Sad (Srbija). Rijeci i Galwayu produljen status Europske prijestolnice kulture.
Europske prijestolnice kulture 2020. godine su Galway (Irska) i Rijeka (Hrvatska).
Novi prilozi staroj baštini, Kako čitati grad, Paradoksi kulture
Europska prijestolnica (ne)kulture, Rijeka - prijestolnica Ničega, Brisani prostor

Europske prijestolnice kulture 2019. godine su Matera (Italija) i Plovdiv (Bugarska). Gradovi
Europske prijestolnice kulture 2018. godine su Leeuwarden (Nizozemska) i Valletta (Malta).
Europske prijestolnice kulture 2017. godine su Aarhus (Danska) i Paphos (Cipar).
Paf - povijest
Europske prijestolnice kulture 2016. su Donostia-San Sebastian (Španjolska) i Wroclaw (Poljska).
Europske prijestolnice kulture 2015. su Mons (Belgija) i Plzen (Češka). Mons - "Putnik"
Europske prijestolnice kulture 2014. su Umea (Švedska) i Riga (Latvija).
Europske prijestolnice kulture 2013. su Marseille (Francuska) i Košice (Slovačka).
Europske prijestolnice kulture 2012. su Guimarães (Portugal) i Maribor (Slovenija).

Tko je idejna začetnica i autorica projekta "HRVATSKI NA MREŽI" namijenjenoga unapređenju nastave hrvatskoga jezika u gimnazijama i razvijanju literarnih vrijednosti učenika?

„Izaberite posao koji volite i nećete morati raditi ni dan u životu!“ (Konfucije)

- Životopis, Kolumna - Antonia Sikavica Joler a.sikavica@gmail.com