JEZIČNI SAVJETI

Svakodnevno nas upozoravaju o ugroženosti brojnih biljnih i životinjskih vrsta, a mediji ništa ne pišu o odumiranju jezika, kaže Lada Žigo. 

"(...) Mayflower je tek 1620. uplovio u blizinu današnjega New Yorka – čime je simbolično započela europska kolonizacija američkoga kontinenta – no ne želim se ispričavati što je do 1620. hrvatska kultura imala Marka Marulića, Marina Držića, Petra Hektorovića, Petra Zoranića (...), što je Ivan Gundulić već okončao jednu fazu u svojem stvaralaštvu i imao gotove Pjesni pokorne kralja Davida, koje je tiskao u Rimu 1621. Sva su ta djela napisana jezikom kojim danas više ne govorimo, ali to ne znači da se ne trebamo truditi razumjeti ga." (prof. dr. sc. Milovan Tatarin)



"Hrvatski je bio razlog naših stradanja i naše utočište. Hrvatski je esencija naše prošlosti i zalog budućnosti, naš roditelj i naše potomstvo, bez jezika mi nismo, s njime mi jesmo i stoga je on naša jedinost i svetinja. " (Davor Velnić)


"Jedino što bih molio hrvatskog čitatelja ovog razgovora jest da pokuša zamisliti kako je to živjeti u društvu koje zabranjuje upotrebu jezika koji govori kući sa svojim roditeljima i sestrama, sa susjedima i prijateljima... i na kojem su te učili moliti se Bogu... i koji govori tvoja baka koja uz puno truda zna četiri riječi na kastiljskom. Tko je sposoban zabraniti jezik sposoban je zabraniti život." Riječi su to valencijskog pjesnika Ovidija Montllora. (Jaume Cabré: Život na zabranjenom jeziku)


Ako trebate uputiti pisanu molbu Nastavničkome vijeću I. gimnazije ili nekome drugom tijelu, pogledajte kako se piše molba. Zanima li vas kako se piše životopis, možete vidjeti na obrascu (sve na donjim linkovima). Vaše je službeno pismo jedina mogućnost da ostavite najbolji mogući dojam na primatelja pisma, a u tome Vam mogu pomoći određena pravila.


U donjemu dijelu stranice nalaze se nove riječi koje se svake godine nagrađuju, a svakodnevno očito nastaju. Pogledajte i pročitajte! Časopis "Jezik" na inicijativu akademika Stjepana Babića organizira natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ do 22. prosinca - do rođendana dr. Ivana Šretera. Svečano proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održavaju se u ožujku za Dane hrvatskoga jezika u Pakracu i Lipiku. 



Akademik Ante Stamać uništavanje jezične tradicije definirao je s pjesničkom nostalgijom:
„Tko napusti materinski jezik, zapada u pustošnu prozu svijeta, odatle u ljudsku šutnju.“



Kako napisati tekst da bude pravopisno i gramatički korektan te izbjeći najčešće jezične pogreške, možete pogledati u Malim jezičnim savjetima i Zbirci jezičnih savjeta (na donjem linku). Jeste li znali da i tvrtka Coca-Cola u Hrvatskoj ima svoj jezični priručnik u poslovnoj komunikaciji koristan i svakome učeniku, a posebno maturantu?! Pogledajte također na donjem linku kako i službeni natpisi mogu biti nepismeni! O svim aktualnostima vezanima uz položaj hrvatskoga jezika čitajte u znanstvenim člancima i publicističkim osvrtima naših vrsnih znanstvenika jezikoslovaca, koji komentiraju društvena zbivanja vezana uz naš jezik, a sve na podstranici Jezični savjetnici. 

Želite li pronaći neku riječ, provjeriti kako se pravilno piše ili pak odrediti značenje svoga imena, pregledajte niz velikih internetskih rječnika u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Jeste li znali da osim Filmskoga leksikona postoji i Nogometni leksikon? Saznajte više o Hrčku! Sve informacije pregledajte u Rječničkoj bazi. 

     Drago Ivanišević: Hrvatska

        "Jer Hrvatska nije zemlja, kamen, voda.
         Hrvatska je riječ koju naučih od majke
         i ono u riječi mnogo dublje od riječi (...)

         te ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi
         I kud god idem sa mnom je Hrvatska!"

Ako vam neki jezični problem nije jasan ili imate dilemu, uputite svoje pitanje profesorima hrvatskoga jezika i oni će vam pokušati pomoći u rješavanju svih jezičnih pitanja. Pitanje možete poslati na adresu: a.sikavica@gmail.com