Aforizam (grč. ἀφορıσμός: kratka izreka, definicija), izreka koja se jezgrovitim, poentiranim oblikom izdvaja iz proznog teksta u kojem se pojavljuje. Nefikcionalnost ju razlikuje od vica i anegdote, prozni značaj od gnome i epigrama, izlučenost iz cjeline od filozofske teze, a individualno autorstvo od poslovica i krilatica. U aforizmu se misao, uvid, sud ili stav obično formuliraju u obliku antiteze, paradoksa, hiperbole, igre riječima, aluzije ili kakva obrata.
Književnost mora ponajprije biti slobodna, a slobodne književnosti nema bez slobode narodne. Antun Gustav Matoš
Aforizam je prečac do istine. Tomislav Supek
Ako se, čitajući sadržaj na ovoj stranici, razvedrite i ako vas potakne na razmišljanje, bit će nam drago. To bi značilo da smo vas uspjeli barem malo usrećiti jer sreća se mjeri ljudskim osmjesima. Uh!Ah!
Živjeti nije uvijek ugodno, ali je uvijek zanimljivo. (Antun Gustav Matoš)
Život je drama u kojoj nema generalne probe. (Jozo Čizmić)
Narodi mogu postići sve, samo ime ne, ako ga izgube. (Antun Gustav Matoš)
Naivac sam, ali nisam slikar. (Dražen Jergović)
Samo budni sanjaju ružne snove. (Ivo Mijo Andrić)
Pad, kao i uspon, započinje prvim korakom - ali u krivom smjeru. (Silvija Čolić)
Širokogrudna čovjeka svatko pogodi. (Zlatko Garvanović)
U dane poplava dobro je biti na visokom položaju. (Dražen Jergović)
Sporo čitanje ubrzava misli. (Ivan Katić)
I najveće istine mogu se iskazati šutnjom. (Zorica Krznar-Blagec)
Najviše pričaju oni koji uopće ne slušaju. (Tonka Lovrić)
Razum kapitulira prije početka rata. (Ivan Pavković)
Petero Hrvata uvršteno je u svjetsku antologiju 'Razum i komedija' ('Rozum i komizm') u izdanju izdavačke kuće Salwator iz Krakowa, Poljska. Na čak 626 stranica objavljena je antologija citata, aforizama i paradoksa nastalih u XX. i XXI. stoljeću.