LEKTIRA

Na donjim podstranicama (linkovima) naći ćete kompletan POPIS LEKTIRE za sve razrede gimnazije prema kurikulu nastave Hrvatskoga jezika, a u elektroničkom obliku književna djela potražite na linku eLektire. Ako želite, lektirna djela možete doživjeti i na kazališnom repertoaru. KNJIGE

"Čovjek i ono što čita, a ne samo ono što jede!" /
Der Mensch ist, was er liest. (Bertolt Brecht) 



Deset prava čitatelja (Daniel Pennac) 

Istraživanje je pokazalo da čitanje povećava dječju inteligenciju! Može li vam knjiga promijeniti život i imaju li čitatelji svoja prava, pogledajte... Desetorica poznatih pisaca daju savjete kako postati bolji čitatelj i kako da nam čitanje bude smislenije i sadržajnije. 

"Knjiga je oružje, uzmi je u ruke!" (Bertolt Brecht) 

"Da, treba zaista biti građaninom svijeta, odlučan, hrabar i u vremenu kada je materijalno zamalo sve, uvjeravati ljude u moć duha, literature i knjige, vjerovati u kulturu." (Ljubo R. Weiss)

Zašto biste trebali čitati lektire - da vam se ne dogodi objašnjenje o Franzu Werfelu kao piscu koji je «u Hrvatskoj nažalost poznat ponajviše po krivo postavljenom pitanju u Milijunašu, kvizu koji je Almom Mahler oženio zakletog neženju Kafku». (iz knjige priča Denisa Peričića)

Čitajte jer mozak radi danima nakon čitanja!!! 

"Svaki pisac nužno je bio veliki čitatelj." (William S. Burroughs)

"Ako nas književnost može nečemu naučiti, onda je to odgovornost spram jezika." (Tomislav Brlek)

"Bitka za književnost je pak odavno izgubljena. Ona će uskoro spadati u domenu arheologije." (Marinko Koščec) 

10 razloga za čitanje knjiga u digitalno doba (Miha Kovač)

"Knjiga koja želi trajati je ona koja se može čitati na različite načine.
U svakom slučaju treba omogućiti različito, promjenjivo čitanje. 

"Svaka generacija čita velika djela na drugačiji način." (Jorge L. Borges) 



"Prosječne su naklade u Hrvatskoj pale na razine 19. stoljeća; prva se naklada tiska u 500 do 800 primjeraka - takve naklade ni Gaj nije tiskao u svojoj tiskari. Ukupni pad prodaje knjiga u svijetu iznosi tek 10 %, a u Hrvatskoj više od 40 %." (Mira Muhoberac) 



"Ako dijete u nježnoj dobi nauči pjevati "Lijepu našu" (A. Mihanović) i postupno zapamti "Bože mili, kud sam zaš'o" (P. Preradović), pa onda "Or'o gnijezdo vrh timora vije" (I. Mažuranić) i "Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda" (A. B. Šimić), sve do drevnoga zaziva "Dike ter hvaljenja" (M. Marulić), dobit će temelje za shvaćanje lijepe riječi za čitav život." (Mate Maras) 




NADA MIHELČIĆ O ČITANJU: Čitala sam mnogo. Bila sam pravi stroj za gutanje knjiga i lakše mi je navesti koje nisam htjela čitati nego one koje sam gutala. Nisam voljela samo one knjige iz obvezne školske lektire. Jer dok sam dragovoljno čitajući Hemingwaya i ostale iz te škvadre, putovala svijetom iz avanture u avanturu, lektira me je gurala u neke opskurne ambijente i među likove koji mi se, gotovo bez iznimke, nisu dopadali. To me činilo duboko nesretnom, jer sam se osjećala kao laboratorijski štakor ubačen u labirint: ili ću dospjeti točno tamo gdje me oni žele vidjeti, ili ću lupati glavom o zid sve dok ne popustim. Sve drugo sam čitala s onom mojom nadaleko poznatom "proturječnošću", istovremeno čitajući knjige o Divljem zapadu Karla Maya zaljubila sam se preko ušiju u Jesenjina, postupno upoznavala Ameriku vođena simpatičnim lijenčinama Johna Steinbacka, W. Faulknera, i meni zanimljivim djelima T. Dreissera, po dvadeset puta čitala cijeli opus Remarka, a nešto kasnije me je J. P. Sartre vodio u posve nepoznato, P. Back me vodila u Kinu, Tagore u Indiju, a A. Camus me odveo do sjeverne Afrike i do mene same... Mogla bih nabrojiti još mnoge, no važnije je reći kako sam u tinejdžerskim godinama pročitala sve knjige poezije koje su mi došle pod ruku i posve dragovoljno učila napamet stotinjak pjesama. Najdraže? Mislim kako mi je tada bila najdraža cijela francuska ekipa na čelu s J. Prevertom.

"Da nema knjižnica, što bismo imali? Ni prošlosti, ni budućnosti." (Ray Douglas Bradbury)


 

Uz nobelovca Vladimira Preloga, arheologa Dragutina Gorjanovića-Krambergera, maestra Vjekoslava Šuteja, arhitekta Borisa Magaša i slikara Otona Glihu te predsjednika Republike Ivu Josipovića upoznajte velikane pisane riječi, pjesnike i pripovjedače, Cesarića i Kumičića, teoretičare i povjesničare književnosti te velike hrvatske jezikoslovce, ali i poznate i slavne ljude današnjice.